Zanimanje: TEHNIČAR ZA RAČUNALSTVO
Trajanje obrazovanja : 4 godine
Tehničar za računalstvo bavi se računalima. On sastavlja, servisira i održava sklopovsku opremu ili hardver računala. Instalira gotove programe prema potrebama i željama korisnika ili programe za provjeru ispravnosti rada računala. Djelokrug rada ovoga zanimanja je u specijaliziranim tvrtkama za sastavljanje i servisiranje računala, odjelima za nabavu komponenata za elektroničke uređaje te u proizvodnji nekih komponenata elektroničkih uređaja ili pomoćne opreme. Tehničari za računalstvo rade i u tvrtkama u kojima su računala uključena u proces rada (proizvodne, financijske, zdravstvene, izdavačke organizacije i organizacije drugih djelatnosti) gdje je potrebno održavanje računala i računalskih mreža.
Tehničar za računalstvo nabavlja komponente (matična ploča, procesor, memorija, grafička kartica, tvrdi disk, disketna jedinica) i provjerava njihovu ispravnost prije ugradnje. Nakon spajanja ulazno-izlaznih jedinica (tipkovnice, monitora, pisača), uključuju računalo i provjeravaju ispravnost radom na računalu, koristeći se programima prilagođenim za tu svrhu.
Pri održavanju i servisiranju računala moraju se uočiti, a potom otkloniti neispravnosti. Pri tomu se služe programskim tehnikama testiranja neispravnosti, mjernim instrumentima i primjerenim alatom.
Dograđivanje dodatne opreme, instaliranje programa i proširivanje mogućnosti rada računala, npr. proširivanje memorije, dodavanje tvrdih diskova, zvučne kartice, spajanje modema, također ulazi u posao tehničara za računalstvo. Upoznaje se s barem jednim objektno orijentiranim programskim jezikom koji kasnije koristi za izradu programa. Napredno koristi paket uredskih alata koji mu omogućavaju izradu profesionalnih tekstualnih, tabličnih i prezentacijskih dokumenata, te baze podataka.
Svjedodžba tehničara za računalstvo dobiva se nakon završene srednje škole, koja traje četiri godine i položenog završnog ispita. Opći stručni sadržaji u prvim dvjema godinama srednjeg obrazovanja te posebni programski sadržaji matematičkog i prirodoslovnog područja, kao i širokog temeljnog obrazovanja na području elektrotehnike dobra su osnova za nastavak školovanja na veleučilištima i sveučilištima u području tehničkih znanosti. Izborni i fakultativni programi iz struke u dvije godine obrazovanja priprema su za prilagođavanje u zapošljavanju.
Nastavni predmeti tijekom četverogodišnjeg školovanja i tjedni broj sati
| Nastavni predmet | I.r | II.r | III.r | IV.r | |
| 1. | Hrvatski jezik | 3 | 3 | 3 | 3 |
| 2. | Strani jezik | 2 | 2 | 3 | 3 |
| 3. | Povijest | 2 | 2 | – | – |
| 4. | Geografija | 2 | 1 | – | – |
| 5. | Politika i gospodarstvo | – | – | – | 2 |
| 6. | Tjelesna i zdravstvena kultura | 2 | 2 | 2 | 2 |
| 7. | Etika / Vjeronauk | 1 | 1 | 1 | 1 |
| 8. | Matematika | 4 | 4 | 4 | 4 |
| 9. | Fizika | 3 | 3 | 3 | 3 |
| 10. | Kemija | 2 | – | – | – |
| 11. | Biologija | 1 | – | – | – |
| Modul: Osnove informacijsko komunikacijske tehnologije | |||||
| 12. | Tehničko i poslovno komuniciranje | – | – | – | 2 |
| 13. | Upotreba informacijske tehnologije u uredskom poslovanju | 2 | – | – | – |
| 14. | Tehničko dokumentiranje | 2 | – | – | – |
| 15. | Uvod u baze podataka | – | 1 | – | – |
| Modul: Osnove računalstva | |||||
| 16. | Osnove računala | – | 2 | – | – |
| 17. | Građa računala | – | – | 3 | – |
| 18. | Operacijski sustavi | – | – | 2 | – |
| 19. | Praktične osnove računalstva | – | 2 | – | – |
| 20. | Algoritmi i programiranje | 2 | 3 | – | – |
| Modul: Elektronika | |||||
| 21. | Osnove elektrotehnike | 4 | – | – | – |
| 22. | Uvod u elektroniku | – | 2 | – | – |
| 23. | Digitalna logika | – | 3 | – | – |
| Modul: Računalne mreže i sigurnost | |||||
| 24. | Uvod u računalne mreže | – | 2 | – | – |
| 25. | Računalne mreže | – | – | 2 | – |
| 26. | Konfiguriranje računalne mreže i servisa | – | – | – | 3 |
| 27. | Sigurnost informacijskih sustava | – | – | – | 2 |
| Modul: Mikroupravljači | |||||
| 28. | Mikroupravljači | – | – | 2 | – |
| 29. | Ugradbeni računalni sustavi | – | – | – | 2 |
| Modul: Programiranje | |||||
| 30. | Dizajn baza podataka | – | – | 2 | – |
| 31. | Skriptni jezici i web programiranje | – | – | 2 | 2 |
| UKUPNO | 31 | 32 | 27 | 27 | |
| Programerski izborni modul 1 | |||||
| 32. | Primijenjena matematika | – | – | 1 | 2 |
| 33. | Napredno i objektno programiranje | – | – | 2 | 2 |
| 34. | Multimedija | – | – | 2 | 1 |
| Programerski izborni modul 2 | |||||
| 32. | Primijenjena matematika | – | – | 1 | 2 |
| 33. | Napredno i objektno programiranje | – | – | 2 | 2 |
| 35. | Programiranje mobilnih uređaja | – | – | 2 | 1 |
| Programerski izborni modul 3 | |||||
| 32. | Primijenjena matematika | – | – | 1 | 2 |
| 33. | Napredno i objektno programiranje | – | – | 2 | 2 |
| 36. | Web dizajn | – | – | 2 | 1 |
| Sistemski izborni modul 1 | |||||
| 37. | Dijagnostika i održavanje informacijskih sustava | – | – | 3 | 2 |
| 38. | Poslužitelji operacijskih sustava | – | – | – | 2 |
| 39. | Multimedija | – | – | 2 | 1 |
| Sistemski izborni modul 2 | |||||
| 37. | Dijagnostika i održavanje informacijskih sustava | – | – | 3 | 2 |
| 38. | Poslužitelji operacijskih sustava | – | – | – | 2 |
| 40. | Programiranje mobilnih uređaja | – | – | 2 | 1 |
| Sistemski izborni modul 3 | |||||
| 37. | Dijagnostika i održavanje informacijskih sustava | – | – | 3 | 2 |
| 38. | Poslužitelji operacijskih sustava | – | – | – | 2 |
| 41. | Web dizajn | – | – | – | 1 |
| S V E U K U P N O | 31 | 32 | 32 | 32 |
