Nastavni predmet: kemija
Razred: I. razredi
Nastavna cjelina: Kemijske veze
Nastavna jedinica: Ionska veza
Nastavnik: Milan Zelić, prof.
Cilj sata: Razvijati vještinu eksperimentiranja i sposobnosti zaključivanja na temelju rezultata pokusa, stjecanje novih znanja o svojstvima tvari. Lewisovom simbolikom i jednadžbom kemijske reakcije objasniti i napisati nastajanje ionske veze. Naučiti što je ionska kemijska veza.
Uvod: U ovom poglavlju naći ćemo odgovor na pitanje: kako je moguće postojanje milijuna i milijuna raznovrsnih kemijskih spojeva, a u prirodi se pojavljuje samo devedesetak kemijskih elemenata?
Posljedica je to međusobnog spajanja atoma pri čemu nastaju molekule ili formulske jedinke koje su stabilnije od pojedinačnih atoma jer se pri vezanju atoma oslobađa energija. Većina se sustava u prirodi izgrađuje tako da im je energija što manja.
Veze između atoma i molekule nazivamo kemijskim vezama. Upravo zbog postojanja kemijskih veza naša je koža elastična, tetive žilave, dijamant i grafit imaju visoku temperaturu tališta i vrelišta. Kada ne bi bilo vodikovih veza voda bi pri atmosferskom tlaku bila plin, pa ne bi bilo kiša, rijeka, jezera, ali ni živih bića.
Demonstracijski pokus: Gorenje magnezija
Demonstracijski pokus “gorenje magnezija” izvodi učenik prvog razreda.
Opažanja:
Komadić magnezijeve vrpce zapali se na plamenu. Magnezij gori uz pojavu intenzivne bijele svjetlosti koja je štetna za oči. Upravo čim se magnezij zapali stavlja se u bocu koja je izgrađena od zatamnjenog stakla. Gorenjem magnezija nastaje bijeli prah magnezijeva oksida, MgO.
Opis promjene: 2Mg(s) + O2(g) –> 2MgO(s)
Zaključak: Ionska veza nastaje spajanjem atoma metala s atomima nemetala.
Milan Zelić, prof.
